Otok Pag jedan od najvećih Jadranskih otoka: sa 285 km2 peti po veliÄini, a sa 270 km razvedene obale otok je s najduljom obalnom linijom na Jadranu, prepunom zaljeva, uvalica, rtova i plaža.
Najveću, PaÅ¡ku uvalu zaokružuje 20 km Å¡ljunÄanih plaža. Pag je jedinstven po vegetacijskom habitatu u kojemu stabla gotovo da i nema. Pag je najveće carstvo kamenjara ispresijecano dugim suhozidima na Jadranu, u kojemu raste tanka trava, nisko aromatiÄno bilje, kadulja i smilje. Upravo to aromatiÄno bilje je osnova u prehrani paÅ¡kih ovaca na kamenjaru, i ono daje poseban okus poznatom paÅ¡kom siru. U gastronomskoj ponudi prvoklasni je ovÄji sir i janjetina, te razni morski specijaliteti.
Grad Pag je grad morske soli. Zbog njene važnosti u 15. stoljeću nastao je Pag kao planski i plansko utvrÄ‘eni grad, koji pri obilasku pruža poseban osjećaj. Na Pagu se joÅ¡ može vidjeti proizvodnja soli starim postupkom isuÅ¡ivanja u manjim glinenastim bazenima u koje se uvodi more (soline).Ove su solane osim autentiÄnosti koje pružaju, zahvalan motiv za fotografiranje.
Grad Pag je i grad rukotvorina poznate paÅ¡ke Äipke koja se njeguje kroz stoljeća, svaka je zaseban unikat, a taj spori i naporni ruÄni rad živi i danas na uliÄicama starog grada.
Povijesno-kulturno najzanimljivije mjesto na Pagu, grad Pag, nije i najstarije mjesto na otoku. Kilometar južnije nalaze se ostaci naselja (utvrÄ‘eni samostan i crkva) koje je prethodilo danaÅ¡njem gradu Pagu - Stari grad Pag kojem je Bela IV 30.3.1244. godine podario atribute slobodnog kraljevskog grada. Gradnja novog grada po strogim nacrtima hrvatskog renesansnog kipara arhitekta Jurja Dalmatinca otpoÄela je 1443. godine i okonÄana je poslije 2 desetljeća. Na centralnom trgu nalazi se župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije koja je po nizu vanjskih i unutarnjih arhitektonskih rjeÅ¡enja, kao i eksponata vrlo vrijedan kulturno-umjetniÄki spomenik. Svuda po gradu se mogu vidjeti lijepo klesani dovratnici na ulazima plemićkih kuća ili dvoriÅ¡ta, barokni balkonÄići, kameni grbovi od 15. do 18. stoljeća i veliÄanstveni portal na kneževom dvoru. Ovaj dobro oÄuvani srednjovjekovni grad Äija je jezgra spomenik kulture i danas obavlja funkciju administrativnog, kulturnog i trgovaÄkog srediÅ¡ta. Samostan sestara benediktinki pored brojnih vrijednih crkvenih relikvija i slika Äuva i tradiciju spremanja baÅ¡kotina, aromatiÄnog dvopeka koji se nudi na ulazu u samostan.
PaÅ¡ku uvalu obrubljuje 20 km Å¡ljunÄanih i pjeÅ¡Äanih plaža. Pored 4 hotela u gradu suvremeno je opremljen i privatni smjeÅ¡tajni kapacitet. U vrijeme paÅ¡kog karnevala zimi, ljetnog karnevala i tijekom sezone odvija se bogat kulturno-zabavni i umjetniÄki program. Iz viÅ¡estoljetne tradicije može se izdvojiti “paÅ¡ka Robinja†u stilu “svetih prikazanjaâ€, folklor, karneval s karakteristiÄnim kolom uz gradsku limenu glazbu, starim noÅ¡njama, starim pjesmama i plesovima na “miÅ¡njicama†(karneval se održava posljednjih dana srpnja).
U kopnenom produžetku plitke uvale skriva se još jedno veliko bogatstvo, ispitano i dokazano ljekovito blato.
Obližnje naselje s kampom i marinom u uvali Å imuni ribarsko je mjesto s vrlo dobrom turistiÄkom perspektivom. Kamp Å imuni najveći je i najopremljeniji kamp na otoku, a cijelom dužinom uz Å¡ljunÄane plaže. Marina Å imuni sa 50 vezova nalazi se na sjevernom dijelu mjesta Å imuni u zaÅ¡tićenoj uvalici.
KarakteristiÄan reljef paga Äini niskoobalno podruÄje KoÅ¡ljunskog zaljeva i dalje na sjeverozapad do uvale i luÄice Proboj, a na jugoistok do uvale i luke Povljana, koja je u turizmu najmlaÄ‘e paÅ¡ko mjesto. Veliko podruÄje mjesta pokriveno je bogatim vinogradima. U Povljani nema turistiÄkih objekata većeg kapaciteta već je ponuda bazirana na privatnom smjeÅ¡taju. Svakako treba vidjeti starohrvatsku crkvicu Sv. Nikole iz 11. stoljeća i ornitoloÅ¡ki rezervat Velo blato na putu do mjesta VlaÅ¡ići.
Sjevernije od uvale Å imuni na sunÄanoj i toploj strani otoka, prema manjim otocima Maunu i Å krdi sve viÅ¡e se razvija naselje individualnog turizma, istoimena luÄica i mjesto Mandre, odmoriÅ¡te mjeÅ¡tana obližnjeg naselja Kolan, jedinog bez direktnog pristupa moru. Kolan u srediÅ¡tu mjesta Äuva etnografsku zbirku. Sredinom osamdesetih izgraÄ‘eno je prvo turistiÄko naselje Gajac, sjevernije od luÄice Mandre.
KoÅ¡ljun, Smokvica, VlaÅ¡ići, DinjiÅ¡ka i MiÅ¡kovići vrlo su ugodna i mirna otoÄna mjesta koja su svoju budućnost zbog geografskog položaja uz more i naklone prirode usmjerila prema turizmu.
Pag pruža neobiÄne oblike, divlju egzotiku, pitome oaze, planinarske staze i plitke zaljeve Äiji bi obilazak trajao i nekoliko dana. Putovanja sjevernom stranom otoka preporuÄljiva su samo u ljetnim sezonama, a tada odjednom van vreve i u posebnom svijetu kamena i mora, svakomu tko ima imalo pionirsko-istraživaÄkog u sebi, mogu biti poseban, nezaboravan doživljaj.
_thumb.jpg)
_thumb.jpg)
_thumb.jpg)